Autor: Desanka Markuš Janković
Kada se u razgovorima spomene Crna Gora, često prva asocijacija budu planine, more ili bogata istorija. Ipak, kao neko sa ovog područja, znam da prirodne ljepote nisu najveće bogatstvo niti glavni simbol moje zemlje – uvijek sam se više dičila crnogorskim identitetom i mentalitetom ljudi koji je vjekovima oblikovan kroz borbe za slobodu, ojačan čvrstim porodičnim vezama, tradicijom i posebnim pogledom na život.
U ovom tekstu, pokušaću da vam predstavim kako je to biti Crnogorka ili Crnogorac, i koje su to osobine naših ljudi koje često izazivaju poštovanje i duboki naklon stranaca koji posjete Crnu Goru.
Za ljude u Crnoj Gori posebnu važnost oduvijek su imali ponos i čast, a data riječ nikada se nije smjela pogaziti. Danas se taj osjećaj ogleda u poštovanju porijekla, porodice i mjesta iz kojeg čovjek dolazi, a i dalje u govoru naših ljudi možete čuti zakletvu „u obraz", kao jednu od najtvrđih potvrda istine i održanja datog obećanja.
Gost u crnogorskoj kući gotovo nikada neće ostati gladan ili žedan. Ponuditi kafu, piće ili obrok smatra se znakom poštovanja i dobrodošlice. Mnogi stranci upravo gostoprimstvo navode kao jedan od najljepših utisaka koje nose iz Crne Gore, a i ovo obilježje ima duboke korijene u prošlosti. Sjećam se priča starijih kako se u Crnoj Gori, u teškim ratnim vremenima, uvijek najljepši komad hrane čuvao za goste. To bi značilo da je gost uvažen, a da je domaćin sačuvao „obraz".
Porodične veze i dalje imaju veoma važnu ulogu. Nedjeljni ručkovi, porodična okupljanja i međusobna podrška dio su svakodnevice u mnogim domovima, i upravo iz tih naizgled malih „događaja", nosim neke od najljepših uspomena. Svadbe, rođendani i druge proslave u Crnoj Gori su izrazito vesele, glasne, sa mnogobrojim gostima, plesom i dobrom atmosferom, ali su ipak najljepša porodična sjećanja nastala tokom nedjeljnih ili prazničnih okupljanja u roditeljskoj kući.
Iako se način života mijenja, mnogi stari običaji u Crnoj Gori i dalje se njeguju. Slave, svadbe, narodne pjesme, tradicionalna jela i lokalne proslave ostaju važan dio kulturnog identiteta, a tradicija i dalje ima visoko mjesto na poziciji vrijednosti savremenog crnogorskog društva.
Ljudi u Crnoj Gori vole da provode vrijeme sa prijateljima i porodicom. Kafa u gradu često traje mnogo duže nego što je planirano, a spontana druženja su sasvim uobičajena. I to je još jedna stvar koju stranci ističu u razgovoru o našoj zemlji – koliko god bili u žurbi, uvijek ćemo naći vremena za još jedan „dojč" sa društvom, kolegom, komšijom…
Planine, more, rijeke i sela nisu samo dio prelijepog crnogorskog pejzaža već i dio identiteta. U Crnoj Gori, svako od nas zna svoje korijene – od imena predaka, pa sve do naziva mjesta na kojima su oni živjeli. Mnogi i danas osjećaju snažnu povezanost sa krajem iz kojeg potiču, iako žive u drugim gradovima, te ga nerijetko posjećuju i sa ponosom ističu svoje porijeklo.
Ako volite opuštene razgovore, pune dosjetki, šala i humora, onda će vam komunikacija sa ljudima u Crnoj Gori biti pravo zadovoljstvo. Upravo sposobnost da se i neke teže životne situacije ponekad posmatraju sa dozom vedrine i humora, karakteristična je za mnoge ljude u Crnoj Gori. Takav pristup problemima govori i o nesalomivom crnogorskom duhu, inatu, otpornosti na stres koju možete prepoznati i kroz lokalni žargon – uobičajeno crnogorsko „lako ćemo".
Biti Crnogorka ili Crnogorac ne znači samo živjeti u Crnoj Gori – znači da ste zastupnik časti, tradicije, porodičnih vrijednosti, gostoprimstva i posebnog odnosa prema slobodi i dostojanstvu. To znači nebrojano mnogo „dojč" kafa sa prijateljima, ručkove sa porodicom, isticanje porijekla i junaštva vašeg plemena, osmijeh i u teškim trenucima, i ljubav prema rodnom kraju.
Podijelite ovaj članak:
